Ko Je Izmislio Pomjeranje Satova Ko Je Izmislio Pomjeranje Satova
U noći između subote i nedelje već po običaju pomerićemo časovnike za jedan sat unapred i tako ćemo se, kao i svake godine, prebaciti... Ko Je Izmislio Pomjeranje Satova

U noći između subote i nedelje već po običaju pomerićemo časovnike za jedan sat unapred i tako ćemo se, kao i svake godine, prebaciti na letnje računanje vremena. Ovo radimo zbog toga što smo poslednje nedelje oktobra pomerili časovnike u suprotnom smeru kada smo koristili zimsko ‘prirodno’ računanje vremena. Ali, zašto ovo uopšte radimo?!

Cela ideja pomeranja vremena nije tako stara i regulisana je zakonima većine zemalja sveta tek u 20. veku. Sve se zasniva na činjenici efikasnijeg korišćenja dnevnog svetla, piše “Dnevno“.

Na primer, u januaru sunce izlazi oko 8 časova dok u julu to čini već oko 5h. Zimi zalazi oko 16 časova dok je leti vidljivo i posle 21h. E sad… ljudi svoje aktivnosti uglavnom započinju i isto vreme, oko 7 časova, pa bi to značilo da leti „gube” skoro dva sata dnevne svetlosti. U vreme kada se većina poslova obavljala na polju, ovo je bilo veoma važno.

Da problem može da se reši jednostavnim pomeranjem sata unapred ili unazad u odnosu na „prirodno” vreme prvo je došao krajem 19. veka Džordž Vernon Hadson, entomolog sa Novog Zelanda. On je sakupljajući primerke za svoju kolekciju insekata, uočio koliko je za ljude bitno da iskoriste dnevnu svetlost. Zato je u svom radu pred Kraljevskim društvom u Velingtonu predložio letnje pomeranje vremena za dva sata.

Međutim, ideja bi verovatno ostala zaboravljena da je, deset godina kasnije, nije vaskrsao britanski preduzimač i graditelj Vilijam Vilet. Priča kaže da je Vilet tokom jednog ranojutarnjeg jahanja po okolini Londona, u leto 1905. godine primetio kako veliki broj ljudi i dalje spava iako je sunce odavno izašlo. I tako je, znajući da se vreme sunčevog izlaska menja tokom godine, Vilet pokrenuo veliku kampanju za uvođenje takozvanog „britanskog letnjeg vremena”.

Neumorno lobirajući sve do Prvog svetskog rata, Vilet je pridobio neke poslanike u engleskom parlamentu, uključujući i tada mladog Vinstona Čerčila. Nažalost, Vilet nije dočekao da vidi pobedu njegovog sistema. Umro je za vreme epidemije gripa 1915. godine. Ironično, njegov predlog je prvo prihvatila „neprijateljska” Nemačka 1916. godine zakonom regulisavši „letnje” računanje vremena. Britanci su ih sledili 1921, a potom i gotovo sve evropske zemlje i SAD.

3775-pomarenje-vremena-580x326

 „Očevi” letnjeg računanja vremena Džordž Vernon Hadson i Vilijam Vilet

Ipak, sistem promene kazaljki ni danas nije jedinstven, već države to obično rešavaju samostalno. U Evropi, bez Islanda i Rusije, za prelazak na letnje vreme određen je poslednji vikend u martu.

Danas na svetu čak 110 od 192 države koristi letnje ukazno vreme. Početkom 2011. godine tadašnji predsednik Rusije Dmitrij Medvedev početkom doneo je odluku da u toj zemlji ukine pomeranje časovnika. Rusija je tako 27. marta te godine poslednji put pomerila časovnike zauvek ostavši u „letnjem” vremenu. Time se Rusija pridružila Islandu, koji je do sada bio jedina evropska zemlja koja ne pomera satove.

Sistem pomeranja sata se ne koristi ni u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, gde ova mera nikad nije stekla širu popularnost.

anes.h

Ovaj članak trenutno nema komentara

Prvi komentarišite članak

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

<a></a><strong>Stomatološke usluge koje su uvek veoma tražene</strong>

Stomatološke usluge koje su uvek veoma tražene

Zdravlje aug 5, 2023 0

<a></a>Budite prepoznatljivi i ostavite mirisni trag

Budite prepoznatljivi i ostavite mirisni trag

Životni Stil aug 5, 2023 0

<a></a>Koji su temelji bezbednosti savremenog stanovanja

Koji su temelji bezbednosti savremenog stanovanja

Životni Stil maj 30, 2023 0

<a></a>Prepoznajte simptome stresa na vreme

Prepoznajte simptome stresa na vreme

Zdravlje maj 23, 2023 0