Znanja sa kojima je lahko doći do posla

Među zemljama koje su Hrvatima uvele ograničenja je omiljena Njemačka, no postoje izuzeci kada su u pitanju visokoobrazovani građani koji nađu posao koji odgovora njihovoj stručnoj spremi, ali i sezonski radnici.

Ponuda i potražnja na EU tržištu rada i visina plate za pojedina zanimanja, kao i to koliko će dugo pojedine članice Unije ograničavati ulazak u svoje zemlje za radnike iz Hrvatske, presudit će hoće li odavde krenuti novi talas iseljavanja.

Doduše, zbog velike nezaposlenosti i u EU-u, koja iznosi rekordnih 12 posto, današnje generacije sigurno neće napuštati Hrvatsku kao gastarbajteri šezdesetih i sedamdesetih godina, a i struktura radnika koja se traži više nije ista. Nekvalifikovana radna snaga EU više ne zanima, a baš kao i u ostatku razvijenog svijeta, postoji potreba za zapošljavanjem IT stručnjaka, liječnika i medicinskih sestara, fizioterapeuta, inženjera svih vrsta, ali i kuvara i sezonskih radnika, hotelskog osoblja, vozača…

Postoje izuzeci

Među zemljama koje su Hrvatima uvele ograničenja je omiljena Njemačka, no postoje izuzeci kada su u pitanju visokoobrazovani građani koji nađu posao koji odgovora njihovoj stručnoj spremi, ali i sezonski radnici, prevedeno – oni koji su spremni raditi u plastenicima ili na poljima u jeku berbe ili u špici turističke sezone, piše Slobodna Dalmacija.

Informatičare traže Austrija, Belgija, Češka, Danska, Francuska, a medicinske sestre Njemačka, Austrija, Mađarska… E, sad, koliko stoje priče o egzodusu kadrova, teško je reći ako se zna da u Hrvatskoj (još) ima i nezaposlenih liječnika (njih oko 400), medicinskih sestara (300), inženjera elektrotehnike (oko 600), informatičara (900)…

Diploma, iskustvo, jezik…

Teško će se ko od nezaposlenih iz deficitarnih struka odlučiti otići iz Hrvatske u zemlju EU-a gdje nema restrikcija za naše radnike po pitanju zapošljavanja, ali su plate niže nego ovdje, poput Litvanije, ili su jednake ili slične, kao u Češkoj ili Mađarskoj.

No, mamac mogu biti zemlje hladnog sjevera kao Švedska, Danska i Finska, svakako će biti mamac za nezaposlene Hrvate jer u svojim pasivnim krajevima provode progresivnu useljeničku politiku, a kako bi oživili područja poharana “bijelom kugom”.

Niko u EU-u neće dobiti posao zdravo za gotovo. Često je uslov diploma, radno iskustvo od najmanje četiri godine i dobro poznavanje jezika.

Pomoć na berzi rada 

Ulaskom Hrvatske u EU Hrvatski zavod za zapošljavanje postao je dio Evropske mreže javnih službi za zapošljavanje (EURES). Svrha EURES-a jest pružanje informacija, savjetovanja i usluga posredovanja (job-matching) poslodavcima i tražiteljima zaposlenja. Više od 850 EURES savjetnika na dnevnoj je bazi u kontaktu s poslodavcima i tražiteljima zaposlenja širom Evrope.

“Na EURES portalu http://www.eures.europa.eu uz pomoć alata za pretraživanje, mogu se pronaći relevantne informacije o mobilnosti radnika, informacije koje se odnose na radna mjesta u 31 evropskoj zemlji, registrovati besplatni korisnički račun te kreirati vlastiti životopis koji će biti vidljiv svim EURES registrovanim poslodavcima i EURES savjetnicima koji pomažu poslodavcima pronaći radnike. Dio portala posvećen je uslovima rada i života, dobro informiše i o trenutnom stanju u regiji potencijalnog zapošljavanja, kao i o mogućnostima obrazovanja u inostranstvu”, objasnila je Žana Gusić, predstojnica splitskog područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Svi zainteresovani za posao u inostranstvu pomoć i savjet mogu potražiti u podružnicama HZZ-a u većim gradovima.

Izvor: Danas.net.hr