Marmaray: Tunel koji spaja Europu i Aziju

Turski predsjednik Abdullah Gul i premijer Recep Tayyip Erdogan u prisustvu zvaničnika iz cijelog svijeta otvorili su u Istanbulu tunel Marmaray, jedan od najvećih svjetskih projekata tog tipa, koji će tunelom ispod morskog dna povezati Evropu i Aziju, i prelazak iz jednog kontinenta u drugi učiniti mogućim za svega četiri minute, prenosi Anadolu Agency (AA).

Projekt koji je već privukao pažnju svjetske javnosti obzirom na svoju tehnološku infrastrukturu i novitete kojima će doprinijeti željezničkom prometu, specifičan je i po tome jer je njegovim otvaranjem ostvaren san star jedno i pol stoljeće. Marmaray ili kako je nazvan “projekat stoljeća” iza sebe nosi priču staru 153 godine, a otvoren je na 90.godišnjicu od osnivanja Republike Turske.

-Ideja Sultana Abdulmedžida-

Ideju o tunelu ispod mora koji će spojiti dva kontinenta iznio je osmanski Sultan Abdulmedžid, davne 1860. godine. Na samom početku zamišljeno je da tunel bude napravljen na samom dnu mora, a prvi idejni projekat osmišljen je 1902. godine. Ipak, tokom narednog perioda bilo je mnogo različitih ideja o tome da li tunel treba biti postavljen na samom dnu mora ili ispod zemlje. 1980. godine prvi put je izvedena studija izvodljivosti tunela, kojom je zaključeno da je sadašnja opcija najadekvatnija.

U narednom periodu provedeno još nekoliko studija o gradnji tunela, nakon čega je zaključeno da će jedan takav tunel znatno doprinijeti rješavanju problema gustoće saobraćaja u Istanbulu, te da će u svakom pogledu biti od pomoći građanima Istanbula. Turska je 1999. godine sa Japanskom bankom za međunarodnu suradnju (JBIC) potpisala sporazum o finansiranju, a 2002. godine raspisan je tender. Prvi radovi na tunelu ispod mora počeli su 2004. godine.

Tri godine kasnije, prva od ukupno 11 tunelskih cijevi koje će ispod morskog dna spojiti Evropu i Aziju, spušten je u more, a posljednji jedanaesti tunel na dubinu od 60 metara spušten je 2008. godine. Prvu testnu vožnju projekta Marmaray, koji pored što će spajati dva kontinenta, povezivati će i neprekidni željeznički sistem od Pekinga do Londona, obavio je turski premijer Recep Tayyip Erdogan. Erdogan je upravljao vozom iz azijskog prema evropskom dijelu Istanbula.

Vožnja ispod morskog dna između dva kontinenta trajat će svega četiri minute, a pretpostavlja se da će po satu prosječno prevoziti 75 hiljada, dnevno milion i 200 hiljada putnika. Cijena karata podzemnom željeznicom bit će jednaka ostalim cijenama prijevoza u gradu Istanbulu.

Završetkom prigradske željezničke infrastrukture, projekat izgradnje tunela Marmaray će ukupno koštati osam milijardi turskih lira ili oko četiri milijarde eura, a riječ je o najdubljem „potopljenom“ tunelu u svijetu koji se nalazi na dubini od 60 metara. Pokretne stepenice na ulazu u stanicu Sirkeci duge su čak 61 metar i radi se o najdužim takvim stepenicama u Turskoj.

Površinski metro dužine je 63 kilometra i ima ukupno 37 stanica, dok je ukupna dužina podzemnog i podmorskog tunela 13,6 kilometara. Ispod zemlje se nalaze tri stanice, dužine po 225 metara.

Tokom radova i iskopavanja na projektu Marmaray pronađeno je oko 35 hiljada historijskih spomenika i 13 potonulih brodova. Tokom radova otkriven je skelet star 8.500 godina i otisak ljudskog stopala star isto toliko. Luka Thedesius se često pominjala u svjetskoj historijskoj literaturi, a utvrđeno je da se ona nalazi na području četvrti Yenikapi u Istanbulu. Ovo područje još se naziva i luka „Milenijum“, a na tom prostoru je pronađeno 37 potonulih brodova. Najviše pažnje izazvao je potonuli brod „Dvanaestica“, koji je iz vode izvučen zajedno sa teretom sa kojim je potonuo. Arheološka istraživanja kompletirana su prošle godine. Pronađeni historijski spomenici biće izloženi javnosti u muzeju u arheološkom parku Marmaray.