Koliki je ekološki uticaj koji reciklaža ima na životnu sredinu? Koliki je ekološki uticaj koji reciklaža ima na životnu sredinu?
Pojavom industrijalizacije i porastom ljudske populacije, povećava se i količina komunalnog otpada. Ovaj problem je danas dostigao ozbiljne razmere i predstavlja jedan od glavnih... Koliki je ekološki uticaj koji reciklaža ima na životnu sredinu?

Pojavom industrijalizacije i porastom ljudske populacije, povećava se i količina komunalnog otpada. Ovaj problem je danas dostigao ozbiljne razmere i predstavlja jedan od glavnih uzročnika klimatskih promena. Pored divljih deponija, javlja se i zagađen vazduh, kao i manjak prirodnih resursa, čime dovodimo u rizik opstanak planete Zemlje, ali i svakodnevno funkcionisanje čoveka.  Stručnjaci jedno od rešenja vide u procesu reciklaže. Ovaj važan proces osnovni je činilac održivog načina života, a njegova glavna uloga jeste smanjenje količine otpada i doprinos zaštiti životne sredine.

Uz malo truda, reciklažu može praktikovati svaki pojedinac ili domaćinstvo. Saznajte koje prednosti naša planeta, a i mi sami, imamo od ove popularne ekološke prakse. 

Značaj reciklažnog procesa

Osnovni cij reciklaže jeste prerada već korišćenih predmeta, a u svrhu njhove ponovne upotrebe, kako bi se smanjila količina otpada. Između ostalo, i sa ekonomske strane je održivo, jer se koriste predmeti koji su već proizvedeni , pa se time izbegavaju troškovi proizvodnje. Najčešće se recikliraju metalni predmeti, karton i papir, kao i staklo. Plastici je, na primer, potrebno od 50 do 1000 godina da se razgradi prirodnim putem, stoga se ona nalazi u gotovo svakom kutku naše planete i narušava različite ekosisteme. Reciklažom podrazumevamo i poklanjanje starih predmeta drugim licima, čime ih vraćamo u ponovnu upotrebu. Takođe, stare tegle, keramičke posude mogu dobiti potpuno novu namenu ukoliko ih dekorišemo i promenimo im prvobitni izgled.

Čist vazduh i voda

Okeani i reke prekrivaju veći deo naše planete, pa samim tim u njima zavšrava i najveći deo otpada. Plastika i njeni ostaci predstavljaju neke od najvećih zagađivača vodenih površina, čime je ugrožen i celokupan okeanski svet. Zagađenost vode se dalje širi na zemljište, a potom i na useve koje čovek uzgaja. Na kraju dolazimo do toga da mikroplastika završava na našim tanjirima, što potvrđuju mnogobrojne studije. Zdrava pijaća voda i čist vazduh jesu naš zajednički cilj, budući da su oni esencijalni činioci koje svaka kvalitetna životna sredina treba da ima. Iz tog razloga, kao jedan od rešenja nalazi se u procesu reciklaže, čime bi se umanjila proizvodnja ovog materijala. Takođe, kao pojedinci možemo uneti određene promene u naše svakodnevne navike i pokušati da smanjimo upotrebu ovog široko rasprostranjenog materijala.

Manjak divljih deponija

Kako raste broj stanovnika, automatski se povećava i količina smeća koju zajedno proizvodimo. Kao najveći problem ističe se neadekvatno upravljanje otpadom, koje nije u svakoj zemlji na isti način regulisano. Usled različitih vremenskih uslova i drugih spoljnih faktora, emituju se toksične materije koje su štetne po naše okruženje, kao i zdravlje. Same deponije su izvori velike količine metana, a koji je glavni kirvac za stvaranje ekefta staklene bašte. Veoma česta pojava na ovakvim mestima jesu i iznenadni požari, čime se toksični gasovi i zaraza šire još dalje. Takođe, paljenje otpada je zakonom zabranjeno, međutim, uvek postoje mesta na kojim se otpad ne tretira u skladu sa regulativama, zbog čega kao posledicu imamo zagađen vazduh. Reciklažom bi se smanjila količina otpada, a samim tim i umanjili rizici od požara i širenja štetnih materija.

Očuvanje prirodnih resursa

Bogatsvo planete Zemlje ogleda se u gustim šumama, obradivoj zemlji, hidroenergetskim potencijalima koji čoveku olakšavaju svakodnevno funkcionisanje i pružaju mu mnoštvo benefita. Međutim, svi ti resursi polako nestaju, a njihovim neadekvatnim raspolaganjem dovodimo u rizik čovekov opstanak. Svaka država, ali i njen pojedinac moraju da smanje upotrebu prirodnih resursa i potraže alternativna rešenja. Obnovljivi izvori energije, kao što su sunce, voda li vetar, ne dovode do emisije gasova i za sobom ostavljaju zdravije okruženje.

Bogat i zdrav biljni i životnjski svet

Čovek nije jedini stanovnik na ovoj planeti i prirodu deli sa razvnovrsnim biljnim i životnjskim svetom. Međutim, svojim delovanjem kao što su seče šuma ili zagađenje vode direktno ugrožavamo floru i faunu, te povećamo šanse za njihov nestanak. Već sada su mnoge vrste ozbiljno ugrožene, a njihov opstanak je upitan. Zato je reciklaža dobar način za smanjenje negativng uticaja na biljni i životinjski svet, čime bi se smanjila seča šuma zarad proizvodnje materijala poput papira. Pored toga, šume su naš izvor kiseonika i bogatsvo koje moramo da čuvamo.

Uz odgovarajuću edukaciju i malo truda, svako od nas može dopirneti očuvanju životne sredine i biti pozitivan primer mlađim generacijama. Reciklaža se pokazala kao izuzetno praktično rešenje u borbi za zvravije okruženje, a sve veći broj ljudi uviđa njene benefite. Budimo odgovorni i sačuvajmo naš jedini dom!

Nanny

Ovaj članak trenutno nema komentara

Prvi komentarišite članak

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *